Pjenušavo vino

Pjenušava vina, uključujući šampanjce, cavu, prosecco i ostale, imaju bogatu prošlost koja seže stoljećima unatrag. Oduvijek su bila sinonim za raskoš, proslave i posebne prilike, osobito među europskom plemstvom.
Ova vina nastaju kroz dvostruki proces fermentacije. Nakon početne fermentacije, dodatak šećera i kvasca inicira drugu fermentaciju unutar boce. Ovaj korak proizvodi ugljični dioksid koji, zarobljen unutar vina, stvara prepoznatljive mjehuriće. Ovisno o vrsti i sorti grožđa, nijanse ovih vina kreću se od svijetlo zlatne do nježno ružičaste.
Tipični pjenušci obilježeni su suhim do polusuhom okusom s naglascima na zelenoj jabuci, kruški, citrusima i notama kvasca. Kod onih koji su duže sazrijevali, mogu se prepoznati i nijanse tosta ili orašastih plodova.
Pjenušava vina su univerzalni simbol svečanosti. Njihova osvježavajuća nota čini ih idealnim za posebne trenutke, bilo da je riječ o proslavama ili jednostavnom užitku. Šampanjci iz renomiranih vinarija kao što su Dom Pérignon, Moët & Chandon i Veuve Clicquot postavljaju visoke standarde u svijetu pjenušavih vina zbog svoje izuzetne teksture, bogatstva okusa i stoljetne tradicije.
Iako su počeci pjenušavih vina nejasni, Champagne regija u Francuskoj nesumnjivo je najpoznatija po svojoj proizvodnji šampanjca, vrhunskog pjenušavog vina.
Pjenušci obično sadrže između 11% i 13% alkohola, mada postoje varijacije ovisno o stilu i području proizvodnje. Serviraju se rashlađeni, najbolje između 6°C i 10°C, u specijaliziranim visokim čašama poznatim kao flûtes, koje ističu njihovu aromu.
U gastronomiji, pjenušava vina izvrsno se slažu s predjelima poput kanapea, plodovima mora, odabranim sirevima, mini tartovima te su čest izbor uz desert, posebno uz voćne tartove i čokoladne delicije.