Bijelo vino

Iako se vjeruje da je prvo vino nastalo na području današnje Gruzije ili Armenije, bijela vina imaju dugu tradiciju u mnogim vinogradima svijeta, od starog Egipta pa sve do današnje Francuske i Italije. Dok je vino kao piće prisutno tisućama godina, bijela vina se dobivaju od grožđa svijetlije boje ili crvenog grožđa s kojeg je odstranjena kožica. Povijest bijelih vina prati povijest vinarstva od drevnih civilizacija pa sve do danas.
Bijela vina proizvode se od grožđa koje može biti zelene, žute ili čak svijetloroze boje. Ključna razlika u proizvodnji bijelih vina u odnosu na crna je u tome što se kožica grožđa odstranjuje prije fermentacije, čime se sprječava ekstrakcija boje.
Bijela vina su poznata po svojoj svijetloj, prozirnoj boji, koja može varirati od blijedožute do zlatne. Karakterizira ih svježina, elegancija i raznolikost aroma, koje često podsjećaju na voće, cvijeće ili čak minerale.

Okus bijelih vina varira od suhog preko polusuhog do slatkog. U aromi se često mogu prepoznati tonovi zelenih jabuka, krušaka, citrusa, tropskog voća, cvijeta bagrema ili čak nota kao što su vanilija i hrast, ovisno o načinu starenja.

Bijela vina su iznimno prilagodljiva i osvježavajuća, što ih čini idealnim izborom za tople ljetne dane.

Chardonnay je jedna od najpoznatijih i najšire uzgajanih sorti bijelog vina na svijetu. Njegova popularnost proizlazi iz adaptabilnosti u različitim klimatskim uvjetima i sposobnosti da stvori vina koja sežu od svježih i voćnih do bogatih i puterastih.

Bijela vina obično imaju između 11% i 14% alkohola, ali to može varirati ovisno o sorti i regiji proizvodnje.
Bijela vina se najčešće poslužuju rashlađena, u temperaturnom rasponu od 7°C do 11°C. Poslužuju se u čašama srednje veličine, koje omogućuju aromama da se lijepo razviju.
Savršen su partner ribljim jelima, plodovima mora, peradi, salatama i laganim vegetarijanskim jelima. Osim toga, mnoga se bijela vina odlično slažu s kozjim sirevima, rižotima i tjesteninama s bijelim umacima.