Crno vino

Dok se vjeruje da su prva vina nastala na području današnje Gruzije ili Armenije, crna vina imaju bogatu povijest u regijama poput Bordeauxa, Toskane i Rima.
Crna (ili crvena) vina dobivaju se fermentacijom tamno obojenog grožđa. Kroz povijest, crna vina stekla su veliku popularnost u brojnim kulturama, od Rimljana do modernih sommeliera.
Crna vina nastaju kada se sok grožđa fermentira zajedno s kožicama, sjemenkama i peteljkama. Ovo omogućuje ekstrakciju tamnih pigmenata, tanina i drugih spojeva koji daju crvenom vinu njegov karakteristični okus, boju i strukturu.

Crna vina dolaze u spektru boja, od svijetlorubinske do gotovo ljubičaste. Karakteriziraju ih bogate arome, a tanini im pružaju strukturu i potencijal za starenje.
Crna vina mogu varirati od onih s voćnim notama poput trešnje, maline i crnog ribiza do onih sa začinjenim, zemljanim i drvenastim tonovima. Njihova tekstura može biti meka i baršunasta ili čvrsta, ovisno o sorti i načinu proizvodnje.

Crna vina nude dubok, bogat okus koji mnogi opisuju kao umirujući i topao. Osim toga, njihova raznolikost i složenost čine ih omiljenim izborom mnogih ljubitelja vina diljem svijeta.

Cabernet Sauvignon je jedna od najpoznatijih i najšire uzgajanih sorti crnog vina na svijetu. Njegova popularnost leži u njegovoj sposobnosti da proizvede konzistentno visokokvalitetna vina s bogatim okusima i velikim potencijalom za starenje.

Crna vina obično imaju između 12% i 15% alkohola, ali neka robusna crna vina mogu doseći i do 16% ili više.

Crna vina najbolje dolaze do izražaja kada se poslužuju na sobnoj temperaturi, u čašama koje omogućuju razvijanje njihovih bogatih aroma. Pravilno dekantiranje može dodatno poboljšati njihov okus i miris.
Idealan su partner crvenom mesu, divljači i roštilju. Osim toga, odlično se slažu s tvrdim sirevima, tjesteninom s mesnim umacima i raznim začinjenim jelima.